Ovoga puta se vraćamo prošlost, u vrijeme analogne fotografije i manuelnih objektiva. Ti objektivi korišteni na SLR fotoaparatima su zbog svoje pristupačne cijene i unikatnih fotografija koje proizvode, postali veoma popularni među korisnicima digitalnih fotoaparata. Uz odgovarajući adapter (u ovom slučaju M42-EOS) mogu se koristiti na DSLR tijelu kao i svaki drugi objektiv predviđen za taj fotoaparat, sa jedinom razlikom što ti objektivi nemaju autofokus.

Ja sam došao u susret sa fotografijama napravljenim ovim objektivima na fotografskim sajtovima kao što su 500px i flickr. Među mnogobrojnim, pojedine fotografije su se posebno isticale i dopale su mi se zbog veoma zanimljivog bokeh-a. Tada još nisam znao o čemu se radi, ali sam ubrzo otkrio da je u pitanju Helios 44 ruski objektiv, najčešće korišten na Zenit fotoaparatima.

Nakon malo istraživanja kako to sve funkcioniše i na koji način se ti objektivi mogu koristiti na DSLR tijelima, odlučio sam se za kupovinu Heliosa. Tada sam se susreo sa nekoliko problema koji su me naveli da napišem ovaj post. Prvi od tih problema bio je što su na raznim forumima mišljenja uopšteno o manuelnim objektivima bila skroz različita, od toga da su odlični, do navoda da je veliki problem fokusiranje i da je gotovo nemoguće dobiti dobru fotografiju. I pored toga nisam odustao od kupovine, odlučio sam ipak da probam pa onda sam presudim da li su dobri ili ne. Tada sam se susreo sa novim problemom. Otkrio sam da postoji više verzija Helios 44 objektiva (44M, 44-2, 44M-3, 44M-4, 44M-5, 44M-6, 44M-7) i nisam bio siguran koje su razlike među njima i koji izabrati. Opet sam istraživao, ali nisam našao odgovore na sva moja pitanja. Međutim vidio sam da je Helios 44-2 najpopularnija verzija pa sam i ja odlučio da kupim jedan takav, ali nakon duge potrage shvatio sam da je kod nas teško naći baš taj, toliko popularan Helios 44-2. I tako sam igrom slučaja nabavio 44M verziju koja me oduševila već nakon provog korištenja. Posle nekog vremena došao sam u priliku da kupim i Helios 44-2. Kako sam bio znatiželjan to sam i učinio. Tada sam ih uporedio i vidio prave razlike među njima.

Nakon veoma opširnog i neizostavnog uvoda podijeliću sa vama neka moja iskustva i mišljenje o tim objektivima i nadam se da će vam to olakšati izbor ukoliko se odlučite za kupovinu jednoga takvoga.

Karakteristike:

Helios 44M

  • Žarišna dužina: 58mm
  • Blenda: f/2.0 - f/16
  • Broj listića blende: 8
  • Minimalna udaljenost izoštravanja: 55cm
  • Težina: 296g

Helios 44-2

  • Žarišna dužina: 58mm
  • Blenda: f/2.0 - f/16
  • Broj listića blende: 8
  • Minimalna udaljenost izoštravanja: 50cm
  • Težina: 221g

Kao što se može vidjeti, ova dva objektiva imaju gotovo identične karakteristike.
Da li to znači da su i fotografije napravljene ovim objektivima iste?
Kako na ovo, tako je i na mnoga druga pitanja bilo teško naći odgovor.

Pored toga tu su i različite oznake 44M, 44-2, 44M-3, 44M-4, 44M-5, 44M-6, 44M-7, koje bi vas mogle zbunjivati. Brojevi 2, 3, 4, 5, 6 i 7 predstavljaju optičku rezoluciju objektiva. Veći broj znači veću rezoluciju.

Test oštrine:

Jedna od najvećih razlika po meni je oštrina objektiva pri različitim blendama. Zbog toga sam uradio ovaj test koji pokazuje da Helios 44M daje zadovoljavajuće oštre fotografije već na f/2.0, dok se kod Heliosa 44-2 blenda mora pritvoriti do f/4.0 da bi dobili oštre fotografije. Pored toga sa 44-2 je znatno teže dobiti pravilno fokusiranu fotografiju pri velikim otvorima blende, čak i prilikom korištenja adaptera sa potvrdom fokusa.

Bokeh:

Takođe jedna od veoma bitnih stvari za ove objektive je bokeh, upravo ono što je mene i navelo da ih isprobam. Helios 44-2 je poznat po tzv. "swirly bokeh-u" i zbog toga je upravo on jedna od najtraženijih verzija od svih Heliosa 44, međutim iz moga iskustva se i sa 44M postiže isti taj swirly bokeh, možda čak i još kvalitetniji. Primjer možete vidjeti na fotografiji ispod.

Za postizanje ovakvog efekta potrebno je da uradite nekoliko stvari. Prvo treba naći mjesto sa odgovarajućom pozadinom, meni se najbolje pokazala krošnja drveta sa suncem u pozadini (ali nije obavezno), kao na primjeru iznad. Zatim je potrebno podesiti blendu na f/2.0 ili f/2.8, a nakon toga postaviti subjekat koji fotografišemo na udaljenosti između 1,7m i 2m od objektiva, to je najlakše postići prateći skalu za udaljenost fokusiranja na samom objektivu (slika ispod). Meni su se ovakve postavke pokazale odlično i rezultati su veoma zadovoljavajući.

Da li preporučujem kupovinu manuelnih objektiva?

Naravno. Ukoliko volite fotografiju i želite istraživati, ovo je odličan način da probate nešto novo i mislim da će većina vas biti i više nego zadovoljna. Većina manuelnih objektiva ima veoma pristupačnu cijenu, koja je samo dio cijene bilo kojeg kit objektiva, tako da ulaganje neće biti preveliko. Uz to dolazi još dodatni trošak za adapter pomoću koga se objektiv može koristiti na DSLR tijelu, koji košta nekoliko dolara ukoliko se kupuje na ebay-u, a i kod nas nisu previše skupi. Postoje dvije vrste adaptera i to sa potvrdom fokusa i bez. Ja bih vam preporučio adapter sa potvrdom fokusa koji nije mnogo skuplji od adaptera bez potvrde, a omogućava mnogo preciznije izoštravanje fotografije i olakšava samo korištenje objektiva.

Navešću vam još nekoliko objektiva sa sličnim karakteristikama koji su se meni dopali, a koji bi vas mogli zanimati ako se odlučite zakoračiti u svijet manuelnih objektiva:

  • Carl Zeiss Jena Pancolar 50mm f/1.8
  • Meyer Optik Gorlitz Primoplan 58mm f/1.9
  • Fujinon 55mm f/1.8

Fotografije napravljene objektivom Helios 44M:

I za kraj pogledajte nekoliko fotografija napravljenih ovim objektivom.